Doživljene ljepote samoborsko-okićko-plešivičkog gorja često potiču pojedince da sve to opišu u pjesmi ili izraze glazbom. Ranka Novosel rođena u Zagrebu 08. lipnja 1930. godine, učiteljica, pjesnikinja i strastvena planinarka, doživjevši sve te ljepote, stavlja ih na papir u čast samoborskog planinarskog društva "Japetić", a samoborski glazbenik i pedagog, Željko Bradić, ispisuje note i tako nastaje "Pjesma Samoborskih planinara". Ranka Novosel je preminula 11.10.2021. godine.
Gdje se Tepec nebu vije
i gdje ruka oblak grli,
gdje se brdo brdu smije
planinar tud s pjesmom hrli.
Gdje se Okić s vjetrom bori
i gdje povijest slavom zbori,
gdjeno Oštrc sunce skriva
tu me vuče želja živa.
Vel'ki dol u srcu nosim
zato tamo gradih dom,
neka bude zalog sloge
naraštaju novom tom.
Oko mi se suzom blista
znojno čelo vjetru nudim,
s vrha gledam sela čista
nadimlje mi ponos grudi.
Samobore, dični grade
volim tvoje rodne gore,
gdje me pozna svaki ptić
i pjeva mi Japetić.
Tu je zipka planinarska tu je kolijevka drugarstva, nek' ori zemljom ko bojni klič planinarski pozdrav Japetić.
